Smočnica u šumi

U Šomođskoj županiji na livadama mogu se naći brojne jestive i ljekovite biljke.

Veliki čičak je bogat u dušiku, najčešće se pojavljuje uz cestu ili pored poljoprivrednih površina. U narodnoj medicini se koristi sušeno korijenje.

• Ublažava dermatološke bolesti.
• Pospješuje eliminaciju bubrežnog i mokraćnog pijeska te kamenaca.
• Regenerira tkivo, smanjuje rizik od infarkta i moždanog udara, ali i visokog krvnog tlaka.

Od svježih listova moguće je pripremiti varivo, ali kod nas to nije uobičajeno. Lišće i stabljika je jestiva i u kuhanom i u sirovom obliku, međutim, korijen samo u kuhanom obliku. Dok se kuha ispušta gorki okus, zato treba više puta mijenjati vodu u kojoj se kuha.

Maslačak je biljka koja se može naći u cijeloj državi. Višegodišnja je biljka, a korijen mu je vretenast. Stabljika i listovi ispuštaju gorku tekućinu.

• Poboljšava probavu
• Blagotvorno djeluje na jetra i žučni mjehur

Od korjena do cvjetova svaki element je jestiv. Listove je preporučeno stavljati u sendviče ili kao salatu uz pečenke. Korijen sadrži više beta – karotina nego mrkva, tako da unos može pozitivno djelovati na oči i vid. Od prženog korijena može se pripremiti nadomjestak za kavu. A od listova se pripremaju dekoracije za salate, odnosno čak i vino.

Ljekovita češnjača je biljka koja naraste i do 1 metar, ima nazubljene listove, a cvjetovi si bijeli. Na temelju arheoloških istraživanja dokazano je da se prije više tisuća godina koristila kao ljekovita biljka i začin.

• Koristi se za dezinfekciju i protiv dermatoloških upala
• Učvršćuje zube i uklanja zubne bolesti, te neugodan miris u usnoj šupljini
• Tjera mokraću, pozitivno utječe na dišne puteve i mokraćni sustav

Svježe zeleno lišće ima odličnu aromu koja je slična češnjaku ili senfu, a korijen ima sličan miris kao hren. Češnjača se koristi kada se začini riba, pire krumpir, juha ili salata, a priprema se i pesto.

Najpopularnija jestiva šumska biljka današnjice je medveđi luk. Ima duguljaste, oštre listove koje ispuštaju puno jači miris od češnjaka u proljeće u našim šumama. Ova biljka se koristi u medicini, a i u gastronomiji.

• Blagotvorno djeluje na želudac i crijeva
• Blagotvorno djeluje na krvni tlak
• Čisti krvne žile i blagotvorno djeluje na bubrege

Može se konzumirati i u sirovom, svježem obliku, ali priprema se od njega i čaj. Možete ga sušiti, a i zamrzavati. Često znaju pomiješati s đurđicom koja je otrovna.

Obična mišjakinja je jednostavna biljka koja uspijeva bilo gdje. Zbog mekog korijena često uspijeva i na kamenu. Cvate tijekom cijele godine i donosi više tisuća sjemena.

• Pomiješano s mašću stvara se namaz koji blagotvorno djeluje na ozlijede.
• Smanjuje grčeve, poboljšava probavu.
• Prema pretpostavkama smanjuje kolesterol.
• Kao čaj blagotvorno djeluje na žuč i bubrege.

Nakon što se od nje kuha čaj koristi se i kao oblog. Pri tome ublažava svrbež i upalu kože, ekceme i bradavice.

Crveni drijen često je samoniklo voće koje se može naći na sunčanim obroncima i rubnim dijelovima velikih šuma. Cvjeta u rano proljeće, pa zbog žutog cvijeta često se sadi i u kućnim vrtovima. Plodovi su crvenkaste, duguljaste i kiseljaste bobice, a najviše rodi u jesen.

• Sadrži puno C-vitamina.
• Također sadrži i puno karotina i antioksidante.

Može se od njega pripremiti pekmez, voćni sirup, marmelada, chutney, a čak i rakija. Zreli plodovi su naukusniji, ali nezreli plodovi se također mogu ubrati te ostaviti ih u slanoj vodi ili u octu razrijeđenom u vodi za zimnicu pa se mogu koristiti i umjesto kapare.