Narodna arhitektura u Šomođu
S etnografskog stajališta, županija Šomođ podijeljena je u četiri krajobrazna područja koja imaju različite okolišne karakteristike i, prema tome, različite arhitektonske tradicije: Unutarnji Šomođ, Vanjski Šomođ, Podravina i Želic.
- Do 18. stoljeća stanovnici županije bogate šumama građevine izradili su uglavnom od drveta. Krajem stoljeća, međutim, zakoni su ograničavali pristup kmetovima drvima za drvene građevine, što je rezultiralo širenjem manje drvnih tehnologija.
- Kamena gradnja u selima Šomođske županije praktički nije postojala zbog nedostatka odgovarajućih sirovina. Kuće uz Dravu uglavnom su građene od glinene opeke, tj. pomiješane su s biljnim vlaknima i sušene u glinici. U ostalim dijelovima županije natučeni ili blatom zbijeni zidovi su karakterisrični, izrađeni od suhog i vlažnog blata između dviju vodoravnih dasaka. Želic ima dugogodišnju baštinu drvene gradnje, a zgrade su ukrašene isklesanim prednjim i bočnim trijemima.
- Tada je nastala tipična građevina Šomođa, kuća na potplatu. Temelji se na vodoravnim uzdužnim i poprečnim gredama spojeni čepovima (ovaj je potplat) koje su opremljene okomitim gredama, držačima zidova, a zidovi između zbijeni od blata.
- U Unutarnjem i Vanjskom Šomođu izgrađeni su sljemenasti krovovi, to jest jaka greda prolazila uz greben krova koji je na svakom kraju bio podržan stupovima, takozvanim stupovima sa ostacima grane. Međutim, južno od linije Čurgo-Nađatad-Kapošvar, ova vrsta gradnje uopće nije bila prisutna.
- Oblik krova u Šomođu i nekim susjednim županijama (Zala, Tolna) također je izrađen kao odsječeni „punđasti” krov. Odnosno, na dva kraja dvostrešnog krova strmoga nagiba nalazi se trokutasta „punđa” koja paralelno ide s osi kuće. Zove se odsječen jer ne seže do ruba krova i ne prekriva prednji vatrozid.
- Krovovi su tradicionalno prekriveni slamom, to jest neprekinutom raženom slamom vezanom u snopove. U blizini močvara, to jest na obalama Drave i na jezeru Balaton, česti su i krovovi od trstike.
- Kuće Unutarnjeg Šomođa sastoje se od tri prostorija s dva ili tri ulaza, tako da se svakoj prostoriji može pristupiti neovisno iz dvorišta. Ovo je takozvana kuća Zapadno-zadunavskog tipa, a na drugim krajevima županije nalaze se građevine tipa iz Nizine s jednim ulazom. U njima su kuhinjska vrata s jedne strane izlaz iz kuće, a s druge strane omogućen je pristup i ostalim prostorijama.
- Karakteristično je da se prva soba koja je okrenuta prema ulici koristila kao čista soba, zatim je slijedila kuhinja, druga soba, a na kraju komora i dodatne poljoprivredne zgrade, skladišta i staje.
- U Unutarnjem Šomođu do kraja 19. stoljeća popularne su dimne kuhinje bez dimnjaka, a južno od Želica izgrađene su kuhinje bez tavana, kao zadrživač dima. U potonjem, svodni strop iznad peći skupljao je dim i vodio ga u dimnjak. U Vanjskom Šomođu nalaze se i tzv. slobodni dimnjaci.
- Tipično je za cijelu županiju da je krušna peć izgrađena u kuhinji. U ostalim dijelovima Zadunavlja, posebno uz Dunav, krušna peć se često nalazi u dnevnoj sobi. U Južnom Šomođu izgrađene su peći polukuglastim oblikom, bez vanjske klupčice, a na sjeveru su se širile kutne vrste.
- Sela uz Dravu i južnoslavensko stanovništvo predstavljaju izrazitu i vrlo konzervativnu arhitekturu. Razvoj građevina bio je vrlo sličan mađarskim seljačkim kućama, ali izgradnja drvenih kuća i izrada dimnih kuhinja su najduže karakterizirali područje.
- Kuće su vlasnici gradili u uskoj suradnji sa užom zajednicom - rodbina, prijatelji, susjedi radili su zajedno. Eventualno im je trebao stručnjak za stolarije, a sve ostale radnje mogli su obavljati sami. Zgrada zbijenim zidom od blata i natkrivena snopovima dovršena je za 2-3 tjedna i bilo je moguće i useliti se.
- Većina naselja u Šomođu imala su jednouličnu strukturu, s tim da su kuće stajale na obje strane glavne ulice okrenute jedna prema drugoj. Na takozvanim prugastim parcelama izgrađene su stambene zgrade jedna iza druge okrenute prema ulici, a potom i gospodarski objekti.
